Kalkulator starosti

Ostali alati

Zavrtite kolo{$ ',' | translate $} Štoperica{$ ',' | translate $} Pretvarač jedinica{$ ',' | translate $} Baciti novčić{$ ',' | translate $} Generator slučajnih brojeva{$ ',' | translate $} Bacač kockica{$ ',' | translate $} ITM kalkulator{$ ',' | translate $} Kalkulator kalorija{$ ',' | translate $} BMR kalkulator{$ ',' | translate $} Kalkulator masnog tkiva{$ ',' | translate $} TDEE kalkulator{$ ',' | translate $} Tabata mjerač vremena{$ ',' | translate $} Kalkulator postotaka{$ ',' | translate $} Generator QR koda{$ ',' | translate $} Generator lozinki{$ ',' | translate $} Test vremena reakcije{$ ',' | translate $} Test brzine tipkanja{$ ',' | translate $} CPS test{$ ',' | translate $} Brojač riječi{$ ',' | translate $} Pretvarač slova{$ ',' | translate $} Usporedba teksta{$ ',' | translate $} Hipotekarni kalkulator{$ ',' | translate $} Kreditni kalkulator{$ ',' | translate $} Kalkulator kredita za auto{$ ',' | translate $} PDV kalkulator{$ ',' | translate $} Kalkulator složene kamate{$ ',' | translate $} Kalkulator plaća{$ ',' | translate $} Virtualni klavir{$ ',' | translate $} Generator pozadinske buke{$ ',' | translate $} Metronom{$ ',' | translate $} Kalkulator popusta{$ ',' | translate $} Broj trenutnog tjedna{$ ',' | translate $} Kalkulator napojnica{$ ',' | translate $} Kalkulator vremena{$ ',' | translate $} Kalkulator datuma{$ ',' | translate $} Pretvarač valuta{$ ',' | translate $} Kalkulator spavanja{$ ',' | translate $} Mjesečeve mijene{$ ',' | translate $} Generator palete boja{$ ',' | translate $} Birač boja{$ ',' | translate $} Generator shema boja{$ ',' | translate $} Kalkulator veličine prstena{$ ',' | translate $} Kalkulator veličine odjeće{$ ',' | translate $} Kalkulator veličine cipela{$ ',' | translate $} Kalkulator veličine grudnjaka{$ ',' | translate $} Kalkulator ovulacije{$ ',' | translate $} Kalkulator termina poroda{$ ',' | translate $} Horoskopski znakovi{$ ',' | translate $} Test inteligencije{$ ',' | translate $} Emoji{$ ',' | translate $} Štoperica{$ ',' | translate $} Odbrojavanje{$ ',' | translate $} Budilica{$ ',' | translate $} Subnet kalkulator{$ ',' | translate $} Test brzine interneta{$ ',' | translate $} IP broj{$ ',' | translate $} Generator UUID-a{$ ',' | translate $} Base64 pretvarač{$ ',' | translate $} MD5 hash generator{$ ',' | translate $} Markdown uređivač{$ ',' | translate $} Lorem Ipsum generator{$ ',' | translate $} Pomodoro mjerač vremena

Online kalkulator dobi

Online kalkulator dobi

Dobom se smatra očekivano trajanje života od trenutka rođenja, a mjera mjerenja su kalendarske godine. U ovom slučaju se ne uzimaju u obzir čimbenici razvoja organizma, a vršnjaci mogu imati različitu psihološku i biološku dob. Netko "odraste" u dobi od 14-16 godina, a za to netko treba živjeti barem 25-30 godina.

Očekivano trajanje života ljudi u različitim razdobljima povijesti

Donedavno je postojala zabluda da je prije početka industrijalizacije (kraj 18. stoljeća) ljudski životni vijek bio samo 50-60% današnjih pokazatelja. Ljudi od 30 godina smatrani su "starcima", a tek rijetki su doživjeli 50 godina - zbog teških uvjeta rada, bolesti i neimaštine. Zapravo, to nije tako, a nedavne studije pokazuju da je ta razlika uvelike preuveličana, au određenim razdobljima povijesti čovjek je živio jednako (a ponekad i duže) nego danas.

Kameno doba

Najkraći očekivani životni vijek Homo sapiensa pada na kameno doba, kada je tek započeo svoj put u civilizaciju, i još nije imao vremena stvoriti sve one izume koji nam danas pomažu preživjeti i zaštititi se od negativnih učinaka. okoliša. Ali čak i tada, u najekstremnijim uvjetima, pateći od gladi, hladnoće i bolesti, čovjek je mogao živjeti i do 40 godina i više, a tome svjedoče arheološka istraživanja u nalazištima neandertalaca i kromanjonaca.

Zašto je prosječna starost osobe u kamenom dobu službeno samo 20 godina? Stvar je u statistici, koja je uključivala i smrtnost dojenčadi. Dakle, manje od polovice sve rođene djece doživjelo je 5 godina, ali nakon što je prešla ovu dobnu granicu, osoba je mogla živjeti i do 30, i do 40 godina, pa čak i do 50. Problem je bio u tome što kad dobijete stariji, postajalo je sve teže doći do hrane, a ljudi su češće umirali ne od starosti, već od gladi i bolesti.

Antika

U davna vremena prosječni životni vijek bio je 30 godina, ali opet to nije ništa više od "prosječne temperature u bolnici". Ovako mala prosječna brojka objašnjava se visokom smrtnošću dojenčadi, koja je iznosila oko 30%. Ali ako je dijete doživjelo 10-12 godina, imalo je sve šanse da umre kao starac. Na primjer, u starom Rimu dob za regrutaciju za muškarce bila je od 18 do 60 godina, što znači da su 60-godišnji ratnici bili prilično spremni za borbu, mogli su držati štit i mač u rukama i napraviti duge marševe noga.

Među bogatim klasama očekivani životni vijek bio je još duži. Tako studije pokazuju da je faraon Neferkare Pepi II preminuo u dobi od 68 godina, a Ramzes II - u dobi od 90 godina. Pitagora je umro u dobi od 75 godina, Hipokrat u 90, a Ksenofan iz Kolofona u 95.

Srednji vijek

Prosječna starost elite i običnih stanovnika razlikovala se u različitim razdobljima srednjeg vijeka. Među prvima je bilo više dugovječnih zbog ugodnijih životnih uvjeta, hranjive prehrane i pristupa lijekovima. Pučani su u prosjeku umirali 10-15 godina ranije od bogatih. Tako studije pokazuju da je u Engleskoj 13. stoljeća 65% stanovništva živjelo do 10 godina, 55% do 30, 30% do 50, a 7% do 70-75 godina. Ako izuzmemo visoku smrtnost dojenčadi, onda to i nisu tako loši pokazatelji, sasvim usporedivi s mnogim modernim zemljama.

Najmanji životni vijek u srednjem vijeku pada na XIV stoljeće, kada je kuga stigla u Europu. U usporedbi s 13. stoljećem, kada je većina aristokrata živjela do 64 godine, u 14. stoljeću ta se brojka smanjila na 45 godina. Ali već u XV stoljeću pokazatelji su se vratili na izvornik. Pučani su živjeli mnogo manje - zbog raširenih nehigijenskih uvjeta, siromaštva i teškog fizičkog rada.

Zanimljive činjenice

  • Budhia Singh postao je najmlađi maratonac na svijetu s 3 godine.
  • Michael Kearney postao je najmlađi diplomant sveučilišta, nakon što je u dobi od 10 godina stekao diplomu prvostupnika na Sveučilištu Južne Alabame.
  • Mum-Zi, 17-godišnja djevojka iz Nigerije, postala je najmlađa baka na svijetu. S 8 godina rodila je kćer, a ona je pak postala majka s 8,5 godina.
  • U posljednjih 100 godina pubertet se smanjio za 2 godine i za dječake i za djevojčice.
  • Najmlađi dolarski milijarder 2007. godine bio je 23-godišnji Mark Zuckerberg, osnivač društvene mreže Facebook.
  • U tijelu odrasle osobe postoji oko 100 bilijuna (10 na 14. potenciju) stanica, od kojih oko 100 milijardi umire svaki dan, zamjenjujući se novima. Nakon 7-10 godina u našem tijelu ne ostaje niti jedna “stara” stanica, a za to vrijeme one se potpuno “obnove”.

Ukratko, možemo reći da stvarna starost nije toliko bitna, pogotovo u 21. stoljeću, kada je čovječanstvo riješilo sve glavne probleme vezane uz hranu, smještaj, higijenu i lijekove. Smrtnost dojenčadi u civiliziranim zemljama danas ne prelazi 1-2%, a svatko ima priliku doživjeti starost, održavajući dobro raspoloženje i zdrav razum.

Koliko mi je godina?

Koliko mi je godina?

Svaka se osoba razvija individualno: fizički i mentalno. Ne ovisi samo o dobi, već i o genetskim karakteristikama i iskustvu s drugim ljudima. Ne može se reći da je čovjek s 20 godina još previše glup, a sa 60 pametan i iskusan, a život će često dati sasvim suprotne primjere koji opovrgavaju ovu teoriju.

Razdoblja odrastanja: u antici i danas

Norme odraslosti uspostavljene u modernim civiliziranim zemljama uvelike se razlikuju od prirodnih svojstava razumne osobe, kao biološke vrste. Ako je u zemljama bivšeg ZND-a zakonska dob 18 godina, au nekim državama SAD-a 21 godina, tada na Kubi počinje već sa 16 godina, a na Farskim otocima - od 14 godina. Ovo bolje odgovara početku puberteta, koji se u prosjeku događa između 9 i 14 godina za dječake i 8 do 13 godina za djevojčice.

U svakoj povijesnoj eri dob osobe procjenjivala se drugačije i nije uvijek uključivala faze kao što su adolescencija i mladost (uobičajeno za naše dane). Dakle, u doba Hipokrata razlikovala su se samo 4 životna razdoblja (3 glavna i 1 dodatno):

  • djetinjstvo - do 14 godina;
  • zrelost - do 42 godine;
  • starost - do 63 godine;
  • Dugovječnost je preko 63.

Dakle, petnaestogodišnji tinejdžer se već može smatrati "zrelom" osobom, potpuno odgovornom za svoje riječi i postupke. U naše vrijeme "djeca" - prema svojim osjećajima i prema osjećajima svojih roditelja - mogu ostati barem do završetka škole (17-18 godina), ili čak do diplome na fakultetu (22-24 godine). ).

Dobna klasifikacija SZO

Od 2017. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) jasno klasificira dob osobe u civiliziranim zemljama, te je dijeli na 5 vremenskih razdoblja:

  • mladi - do 45 godina;
  • prosječna dob je ispod 60;
  • starost - do 75 godina;
  • starost - do 90 godina;
  • stogodišnjaci imaju više od 90 godina.

Kao i u davna vremena, u periodizaciji WHO-a ne postoje zakonski propisane dobi "djetinjstva", "djetinjstva", "adolescencije" i "mladosti", koje postoje u životu svake osobe. Granice između ovih vremenskih razdoblja vrlo su nejasne, pogotovo između posljednja dva, a osobu možete nazvati "mladom" s 13 ili 25 godina.

Osim toga, od najveće su važnosti individualne karakteristike svake osobe, nasljeđe, sposobnost učenja, zdravlje, tjelesna spremnost i sl. Osim biološke, psihička dob može se jako razlikovati. Dakle, možete sresti i tinejdžere koji su mudri u životu, i starce koji ostaju djeca sa 60-70 godina.

S obzirom na ogromnu genetsku raznolikost predstavnika Homo sapiensa, te njihovu povijesnu pripadnost različitim klasama i kastama (nekima su preci obrtnici i seljaci, a nekima zemljoposjednici i monarsi), može se pouzdano tvrditi da razlike između dviju jedinki mogu premašiti razlike među vrstama. Odnosno, intelektualna i mentalna razlika između dvoje ljudi može biti veća nego između čovjeka i majmuna. A isti jaz može postojati između mladog i starog čovjeka, pogotovo ako su živjeli i razvijali se u potpuno različitim uvjetima.